Cilj:
Razvoj socijalno prihvatljivog ponašanja, samostalnosti i samopouzdanja djece kroz
pridržavanje dogovorenih pravila.
Zadaci:
Zadaci (u odnosu na dijete):
ZNANJA
- STJECANJE OSNOVNIH ZNANJA O SEBI (RAZVOJ SLIKE O SEBI)
STAVOVI (VRIJEDNOSTI)
- USVAJANJE I NJEGOVANJE TEMELJNIH HUMANIH VRIJEDNOSTI (LJUBAV, PRIJATELJSTVO, PRAVEDNOST,
NENASILJE, SUOSJEĆANJE)
- ZASTUPANJE I ZAŠTITA SVOJIH I TUĐIH PRAVA
VJEŠTINE
- ZADOVOLJAVANJE OSNOVNIH POTREBA)
- RAZVOJ SAMOSTALNOSTI I SAMOKONTROLE)
- RAZUMIJEVANJE POTREBA DRUGIH)
- RAZVOJ KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA)
- ŽIVLJENJE DJEČJIH PRAVA )
Zadaci u odnosu na društvenu zajednicu
- Informiranje i podizanje svijesti u društvenoj zajednici o problemu i odgovornosti
svih u prevenciji i zaštiti djeteta.
PREDUVJETI
- OPĆE OZRAČJE POTICAJNO ZA IZRAŽAVANJE I ZADOVOLJAVANJE POTREBA, ŽIVLJENJE DJEČJIH
PRAVA
- ZAŠTITA I SIGURNOST DJETETA: OKOLINA SIGURNA ZA DIJETE, OPREMA, PREDMETI I MATERIJALI
PRIMJERENI DOBI DJETETA
- GRUPNO OZRAČJE I STRATEGIJE UČENJA
- FLEKSIBILNA ORGANIZACIJA PROCESA U CIJELOSTI
- PLANIRANJE OD DJETETA I S DJETETOM
- PROTOKOLI SIGURNOSTI
- USKLAĐEN MODEL ODGOJITELJA U SKUPINI, RAZVOJ OSOBNIH I STRUČNIH KOMPETENCIJA I SURADNJA
U TIMU
Uvod:
U našoj skupini većina je novoupisane djece, te smo nakon adaptacije intenzivno
radili na poticanju ranih društvenih odnosa djece i razvoju socijalizacije. U prvim
godinama djetetova života socijalizacija je istraživački proces, proces učenja pravila,
koja se ogleda u razlikovanju primjerenih i neprimjerenih ponašanja. Djeca su te
razlike učila kroz interakcije s drugom djecom i s odraslima, pridržavajući se dogovorenih
pravila.
Naša pravila su smjernice za ponašanje u pozitivnom smjeru koja stvaraju suradničku
atmosferu.
SAŽETAK AKTIVNOSTI SLIKOVNO PRIKAZANIH KROZ CRTEŽE I IZJAVE
ŽIVOTNO - PRAKTIČNE, RADNE AKTIVNOSTI
- PEREMO RUKICE
- SAMI UZIMAMO OBROK
- POSPREMANJE NAKON JELA
- IGRAČKE IMAJU SVOJE MJESTO
RAZNOVRSNE IGRE
- UMETALJKE GEOMETRIJSKIH OBLIKA
- SLAŽEMO SLAGALICE
- NAŠ VLAKIĆ PUTUJE
- PROMETNICA
DRUŠTVENE I DRUŠTVENOZABAVNE
UMJETNIČKE AKTIVNOSTI
RAZNOVRSNO IZRAŽAVANJE I STVARANJE
- IGRE BOJAMA
- MODELIRAMO
- SLIKE TIP ŠTAPIĆIMA
- GLUMIMO, GLUMIMO
ISTRAŽIVAČKO SPOZNAJNE AKTIVNOSTI
- IGRA BOCAMA - MJEHURIĆI, BOJE, NITI, PREDMETI
SPECIFIČNE AKTIVNOSTI S KRETANJEM
- MALI POLIGON
- PRELAZIMO PREPREKE
- UHVATI I BACI LOPTU
Tijek projekta:
Djeca su postupno učila pravila i shvatila što smiju, a što ne smiju raditi. Iako
su često testirala postavljena pravila kako bi provjerila njihovu postojanost, ipak
su naučili poštivati granice dopuštenog ponašanja. Tako smo poštivajući njihove
interese i sposobnosti, a pružajući im slobodu izbora kroz sve aktivnosti i događanja
u skupini dogovarali pravila i pridržavali ih se. U svakodnevnom uzimanju obroka
djeca su poštivala pravilo samostalnog uzimanja salveta, jela i samostalno pospremanje
suđa (salvetu u kantu za smeće, bočicu na policu u sobi, suđe na kolica - jer objedujemo
u sobi dnevnog boravka).
Leonarda 2,1 g.: - Dario je sam uzeo salvetu, sad uzmi i ti Sanja.
Ivan 2,4 g.: - Stanite u red, sačekajte dok ja završim, onda ideš
ti Matej.
Kako su djeca od jednostavnijih aktivnosti i pravila usvojenih kroz njih ponašala
u pozitivnom smjeru, dalje smo provodili zahtjevnije aktivnosti, ali i dogovarali
pravila koja su djeca usvajala i pridržavala ih se.
Dario 2,6 g.: - S ovim se igramo na stolu.
Leonarda 2,1 g. : - Ja i Matej ćemo s tobom, ima mjesta.
Duje 2 g.: - Andreja, kad završiš s pjenom, molim te, daj mi.
Kako bi ostvarili aktivnosti izražavanja i stvaranja dogovaramo i pridržavamo se
dogovorenih pravila:
- stavljamo zaštitnu podlogu za stol
- oblačimo kute i podižemo rukave
- crtamo i slikamo po papiru
Lucija 2,4 g.: - Petra podigni rukave, uprljat ćeš se.
Matej 2,1 g.: - Bojamo po papiru, ne po stolu.
Formirajući kutić slikovnica dogovorili smo se kako je to mjesto za čitanje, pažljivo
ćemo listati i paziti kako ih ne bi potrgali.
Duje 2 g.: - Marisa, mi i ti možemo skupa gledati.
Kako su djeca usvajala i pridržavala se pravila, tako je rasla i suradnička atmosfera
u skupini, te je bilo više zajedničke igre, kroz koju su poštivali pravilo dijeljenja
igračke s prijateljima.
Dario 2,6 g.: - To je moj autić od kuće, igrajmo se skupa.
Nakon svih aktivnosti i igre u sobi, djeca pospremaju i potiču jedni druge na pospremanje.
Leonarda 2,1 g.: - Vidi, beba slaže igračke (Marisa 1g.)
Oblici suradnje s roditeljima
- SVAKODNEVNI KONTAKTI-POVRATNE INFORMACIJE: POZITIVNE PROMJENE U
ODNOSU NA PONAŠANJE, SAMOSTALNOST DJETETA, PRIDRŽAVANJE DOGOVORA I USPJEŠNIJE DOGOVARANJE,
ODLAGANJE STVARI NAKON IGRE
- KUTIĆI ZA RODITELJE
- RODITELJSKI SASTANAK- RAZVOJNE MOGUĆNOSTI JASLIČARA, PRAVA I POTREBE,
MOGUĆNOSTI RODITELJA U OSAMOSTALJIVANJU DJECE
SURADNJA S DRUŠTVENOM ZAJEDNICOM
- SUDJELOVANJU NA OKRUGLOM STOLU POD TEMOM SUZBIJANJE TRGOVINE LJUDIMA PUTEM PREVENTIVNIH
OBRAZOVNIH AKTIVNOSTI
- IZLOŽBA PLAKATA NA ZAVRŠNOM SEMINARU O SUZBIJANJU TRGOVINE LJUDIMA U ZAGREBU.
KOORDINACIJA SA STRUČNIM TIMOM (RAVNATELJICA, PEDAGOGINJA)
- PLANIRANJE PROGRAMSKIH POTICAJA
- ELEMENTI I OBLICI VALORIZACIJE (KRITERIJI PRAĆENJA)
- PRAĆENJE I SUPORT KOD TEMA SPECIFIČNIH ZA PROGRAM I MOGUĆNOSTI RADA S DJECOM (PRIBLIŽAVANJE
TEMA VODEĆI RAČUNA O UZRASTU, NORMALNIM RAZVOJNIM STRAHOVIMA I ŽELJENOM CILJU)
- PRIPREMA PREZENTACIJE PROJEKTA.
Zaključak:
Ukupan broj djece: 22
|
ELEMENTI VREDNOVANJA
|
BROJ DJECE U
STUDENOM KOJA SU
OVLADAVALA VJEŠTINAMA
|
BROJ DJECE U
VELJAČI KOJA
SU
OVLADAVALA VJEŠTINAMA
|
|
SURADNJA S DRUGIMA U RJEŠAVANJU ZAJEDNIČKIH PROBLEMA
|
4 |
6 |
|
NENASILNO RJEŠAVANJE SUKOBA
|
8 |
10 |
|
PRIZNAVANJE VLASTITIH POGREŠAKA
|
4 |
5 |
|
PRONALAŽENJE NOVIH NAČINA RJEŠAVANJA PROBLEMA
|
/ |
2 |
|
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH PRAVILA
|
10 |
14 |
|
UOČAVANJE I TRAŽENJE POMOĆI
|
12 |
15 |
PREPOZNAVANJE POTENCIJALNO
OPASNIH SITUACIJA I
VJEŠTINE SNALAŽENJA
|
3 |
4 |
|
ASERTIVNO NE (KADA REĆI I KAKO)
|
3 |
3 |
|
SLOBODA IZRAŽAVANJA MIŠLJENJA
|
4 |
5 |
Obrazloženje tablice po elementima vrednovanja:
Od samog početka do danas pridržavajući se dogovorenih pravila od strane djece, ali i odraslih, međusobnog poticanja, s vremenom se znatno povećao broj djece koja znaju pravila i pridržavaju ih se, što je stvorilo suradničku atmosferu.
U takvom ozračju veći broj djece uočava i traži pomoć (posebno u tjelesnim aktivnostima, znaju što mogu, a za ono što ne mogu traže pomoć prijatelja ili odgojitelja).
Osim toga napredak djece vidljiv je i u suradnji s drugima u rješavanju zajedničkih problema, u nenasilnom rješavanju sukoba i pronalaženju novih načina rješavanja problema (dijeljenje igračaka, povećano verbaliziranje problema, u zahtjevnijim aktivnostima starija djeca pomažu i uče mlađe).
S obzirom na promjenu sastava skupine ( prelaska starije djece u mješovite skupine i upisa nove mlađe djece) nešto manje napredujemo u priznavanju vlastitih pogrešaka, prepoznavanju potencijalno opasnih situacija i vještina snalaženja (iako je to vidljivo u prelasku prepreka kod poligona, gdje djeca prepoznaju kada su u opasnosti, mijenjaju način kretanja - ako ne mogu hodajući, pužu ili traže pomoć djece ili odgojitelja), te slobodi izražavanja mišljenja (u aktivnostima modeliranja - slobodno govore o svom i tuđem uratku (radu) i imitativnim igrama - u kutiću frizera o svom i izgledu drugog, te u svakodnevnim razgovorima).
Asertivno ne također je zastupljeno u manjem broju zbog dobi djece, a koriste ga u situacijama zadovoljavanja osnovnih potreba i kod izbora aktivnosti.
Dosljednošću i svojim modelom u provođenju pravila koja su specifična (i odgojitelj i dijete točno znaju kakvo se ponašanje očekuje), izrečena u pozitivnom smislu i uključuju razloge, djeca su ih postupno prihvaćala, pridržavala ih se, što im je dalo osjećaj sigurnosti i razvilo međusobnu suradnju.
U takvom ozračju izgradili su pozitivnu sliku o sebi, stekli sposobnost odgode trenutnog zadovoljenja želja, samopouzdanje, a djeca s tako izgrađenim osobinama i vještinama već u najranijoj dobi imaju potrebne predispozicije za procjenu i otpor utjecaju drugih, kako bi izbjegli moguće opasnosti.
Odgojiteljice:
Snježana Sirić
Amarela Bobanović